| Blesacha |
Date: Subota, 23 June 2012, 14.22.13 | Message # 1 |
|
|
|
Messages: 8
|
Reproofs:
|
Respect
[ ]
|
|
Offline
|
|
Ljudi su društvena bića, odnosi s drugim ljudima pružaju nam radost.
Prema mnogim psihoterapeutima konflikti s drugima glavni su uzrok stresa. Naime, kada dođete psihologu tužeći se na učestale glavobolje, osjećaj tjeskobe, depresiju, poremećaje hranjenja, nesanicu ili napade panike, jedno od pitanja koje će vam postaviti biti će i ono o vašim odnosima s drugim ljudima. Psihoterapija se često sastoji od rješavanja sadašnjih ili prošlih važnih odnosa koje osoba ima u životu (i konflikata i nezadovoljstava).
Međuljudski odnosi važni su zbog sljedećeg:
(1) U društvu s drugim ljudima prevladavamo samoću, koja ponekada može biti nepodnošljiva. Živjeti potpuno sam pogubno je za zdravlje. Isto tako, moramo znati kako biti sami, oslanjati se sami na sebe. Jer idealna ljudska prilagodba ne znači cijelo vrijeme ludo se zabavljati s prijateljima.
Kako postići zdravi i sretni odnos?
1. Shvatite odnos kao važan životni projekt: razmišljajte, planirajte, radite na njemu, ulažite trud i napor, ulažite vrijeme i gledajte na poteškoće kao normalni dio procesa.
2. Ne budite prekritični. Pustite partnera na miru. On nikada neće biti savršen, kao što nećete ni vi.
3. Ne zaboravite biti jedno drugom prijatelji. Dobar prijatelj nas hrabri, smije se s nama, uz nas je kad nitko drugi nije, hvali nas, odan nam je bez obzira na sve drugo u životu što se događa i žrtvuje se za nas i naše potrebe.
4. Njegujte one aspekte odnosa koji vas kao par razlikuju od prijateljskog odnosa: senzualnost, romantičnost, zajedničke male proslave uz maženje, dodir i seksualnost u svim njenim aspektima.
5. Okanite se misli da onaj/ona prava čeka iza ugla. Ne postoji savršen odnos ili odnos koji neće od vas samih zahtijevati namjerno ulaganje truda i napora.
(2) Drugi ljudi pružaju nam pomoć i podršku u trenucima kada nam je to potrebno. S njima se više veselimo svojim uspjesima i manje tugujemo zbog svojih neuspjeha i teškoća
(3) Sami sebe upoznajemo i razumijemo uspoređujući se s drugima. Posebno kad smo uplašeni ili uznemireni osjećamo jaku potrebu za uspoređivanjem s drugima, ako je ikako moguće s osobama koje su nam slične i koje su se našle u sličnoj situaciji.
Kako biti ljuti, a ne biti agresivni?
1) Izbjegavajte ako možete situacije u kojima ste bili agresivni. Zabilježite i zapamtite što je to što vas može "izbaciti iz takta" i kako obično reagirate kada vam se "smrači pred očima". Zatim se zapitajte jeste li mogli reagirati drugačije u tim situacijama i kakve je posljedice imala agresija za vas, za drugu osobu i za odnos.
2) Smanjite količinu bijesa tako što ćete se na vrijeme maknuti iz situacije, zatražiti pauzu ili "time-out" da bi se smirili te da ne bi pribjegli agresiji.
3) Razmišljajte o nepovoljnim učincima agresivnog ponašanja. Kažite sebi: "Nije to toliko važno da bi oko toga postao nasilan". Agresija ruši i ostavlja za sobom samo pustoš.
4) Razmislite o tome što se događa i probajte shvatiti motive ili stajališta drugih ljudi. Većina ljudi nas ne pokušava namjerno uvrijediti nego govore o sebi i problemima koje imaju. Sretan i zadovoljan čovjek je smiren i nema razloga napadati ili vrijeđati.
5) Trenirajte empatiju i toleranciju za ljudske slabosti. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se drugi ponašaju prema vama.
6) Slušajte druge ljude. Slušajte s pažnjom. Često se naljutimo jer smo pogrešno shvatili namjeru ili riječi druge osobe.
7) Učite razgovarati o svojim osjećajima. Učite kako iskazati kritiku, nezadovoljstvo, frustraciju, ljutnju ili razočaranje bez da morate napadati, bilo verbalno ili fizički. Ako ne znate kako potražite pomoć bliskih ljudi ili stručnjaka.
8) Naučite pregovarati. Rješenje mnogih problema je u kompromisu a ne u nasilnom istjerivanju vlastite volje.
9) Družite se s ljudima koji su smireni i koji nisu skloni agresivnim ispadima. Ukoliko ste okruženi ljudima koji su agresivni postoji mogućnost da ćete i sami postati agresivni. Birajte prijatelje pažljivo.
10) Objasnite sebe i pokušajte razumjeti druge ljude. Ako imate težak dan i to kažete osobi s kojom razgovarate, vaša će se nervoza pripisati teškom danu, a ne nepoštivanju i bezobrazluku. Isto tako, ako je netko prema vama nervozan, probajte prvo pomisliti na to da je ta osoba imala težak dan ili neki drugi problem, a ne da vas samo pokušava uvrijediti.
11) Ne maštajte o osveti i nemojte biti zaokupljeni situacijom ili osobom koja vas je naljutila. Pretjerano razmišljanje o tome može samo povećati vaš bijes.
12) Radite na povećanju samopoštovanja. Što je čovjek samopouzdaniji to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Što se manje osjećamo povrijeđeno to ćemo manje biti ljuti. Samopouzdana osoba prihvaća sebe pa je tako i tolerantnija prema drugima i bolje prihvaća druge ljude.
13) Učite opraštati. Opraštate zbog sebe, ne zbog osobe koja vas je povrijedila. Oprostiti znači prestati mrziti i prestati biti zarobljeni bijesom prema drugoj osobi. Oprostiti ne znači zaboraviti, ne znači reći da druga osoba nije pogriješila i nije dopuštenje da se uvreda ili nanesena bol može ponoviti.
Svatko može biti ljut. To je lako. Ali biti ljut na pravu osobu, do pravog stupnja, u pravo vrijeme, s pravim razlogom i na pravi način – to nije lako. Aristotel
|
|
|
|
|
| NoName |
Date: Subota, 23 June 2012, 16.25.02 | Message # 2 |
|
|
|
Messages: 20
|
Reproofs:
|
Respect
[ ]
|
|
Offline
|
|
HAHAHAH SVAKA CAST Blesacha trebala si biti onaj vragolan psiholo-dok :)
|
|
|
|
|
